Čarobna planina

Visitor, jedan od većih ogranaka Prokletija, planina u pjesmama opjevana , u svojim prostranstvima krije mnoge privlačnosti za ljubitelje prirode, planinare i izviđače. Malo gdje je na jednom području grupisano toliko prirodnih ljepota kao što je na Visitoru. Ovdje je priroda bila izdašna , kao da je htjela pokazati svu raskoš svojih stvaralačkih dostignuća. Veličanstveni nazupčani vrhovi izrastaju iz pustog, golog krša i zaklanjaju modro nebo, a u glacijalnim cirkovima kao medaljoni leže glečerska jezera, "gorske oči", šumski brežuljci i planinski masivi izbrazdani su hučnim rijekama i potocima, vrletne klisure strmih strana privlače u svako doba godine. U proljeće i ljeto, u jesen i zimu ovaj prostor pruža izvanredne draži.
Ako se izađe na Visitor prije sunca pogled seže do Komova, Durmitora i Lovćena. Čovjek poželi da ostane vječno na ovim prostorima da bi se nagledao ljepota. Satima bi posmatrao planinu Mokru i njene proplanke, nekad brojeći buljuke stada, a sada berače malina, kupina, borovnica... Tu su i planine u okruženju , Goleš, Zeletin, Čokar, Lipovica. Na Visitoru sve puca od zdravlja.
Penjanje sa južne strane , od Plavskog jezera , uz livade do najvišeg vrha Plana na 2210 metara nadmorske visine predstavlja posebnu atrakciju. Za tri sata dobrog hoda uz puno napora izlazi se na vrh. Radi lakšeg prilaza planini prošle godine su završeni radovi na probijanju sedam kilometara puta Brezojevice-Kula-Visitorsko jezero.



Ovdje su dobri uslovi za stočarstvo. "Navikli smo na Visitor i katune, ne možemo bez njih iako stoke imamo sve manje", kažu nam stočari sa katuna Ćeransko, Lisu i Mramorje. Nekada su se prvih dana juna na katunima iz Brezojevice, Dosuđa, Martinovića, Pepića i Murine javila stada ovaca, krda goveda i konja natovarenih pokućstvom i posteljinom potrebnim za boravak na katunima u toku ljeta. Odjekivala su prostranstva od rike volova i laveža torskih pasa. Miješala se sa njima čobanska pjesma. Otvarali su se planinski stanovi-bačije, razgorijevale vatre. U katunu Lisa ima više od osam stanova iz kojih se vije dim kao znak života. U Mramorju su, između ostalih, ostali vjerni stočarenju Kočanović Vešo, Mijović Žarko, Rajković V. Milovan i drugi. Žale što bogatstvo livada i pašnjaka ne koriste buljuci ovaca kao nekad, što ne odjekuju čobanska pjesma. Ali, ako te pjesme nema, često se začuju sirene automobila pristiglih novootvorenim putem sa izletnicima, planinarima, đacima.

U neposrednoj blizini jezera, u katunu Mramorje, nedavno su planinari podigli skroman planinarski dom, stjecište planinara, izviđača, lovaca i ljudi dobre volje. Na Visitoru će zadovoljstvo naći i lovci. U strmim stranama pod okriljem drveća ima hitronogih divokoza, srna, mrkih medvjeda , divljih svinja...Vrsni lovac sa puno trofeja su Popović Strašimir, Milačić Đoko, Kočanović Radosav, Šoškić Milić, Milačić Ljubo. Saobraćaj, kao esencijalan faktor , treba da omogući da se sa postojećeg rekonstruisanog puta uđe u visoki planinski masiv kako bi bio dostupan turistima i time dobio dodatnu, turističku vrijednost. Otuda se nameće potreba za ulaganjem, kako od strane opštine tako i države. Tranzitna uloga saobraćajnice uslovila je da Visitor sve više upoznaju domaći i strani turisti i zapaze njegove izrazito povoljne geografske osnove za razvoj turizma. Nijedna crnogorska planina nema takve uslove da smučari izlaskom iz kola sa automobilskog puta neposredno stupaju na staze .Prirodne skijaške piste i dužina zadržavanja sniježnog pokrivača omogućavaju skijanje tokom cijele godine. Da bi Visitor postao eminentni skijašni centar osim prirodnih pogodnosti potrebno je prvenstveno izgraditi ski-liftove. Teorijski gledajući, na Visitoru se može uraediti nekoliko skijaških staza koje bi mogle mirno stati uporedo sa najljepšim stazama u Crnoj Gori.

Grad pod Trebjesom tek počinje da se budi i postaje tranzitna turistička destinacija, veza između sjevera i juga, planina i mora. Za zimsku turističku sezonu uveliko teku pripreme, ali sve zavisi da li će biti snijega ili ne, kazala je za Republiku direktorica Turističke organizacije (TO) Nikšić Dragica Popović. Prema njenim riječima, TO ima veće i ambicioznije planove nego prošle godine čemu će uveliko pomoći obogaćivanje i renoviranje zimskog centra Vučje, blizu Nikšića.
- U toku je rekonstrukcija samog objekta na Vučju, koje je preuzeo Komkomerc, upotpunjena je skijaška ponuda, renovinare staze. U planu su, tokom prva tri mjeseca 2008. godine i sportska takmičenja - najavila je ona.
Naša sagovornica je naglasila da su planirana takmičenja pionira, a i ona prava profesionalna, u prvom redu u - snoubordingu.
- Za one koji se skijanjem bave rekreativno na raspolaganju će biti staze kao i brojni načini razonode, za svakog po nešto. Za mart je planirana tradicionalna automobilska trka na snijegu, koja privlači veliku pažnju.
Popović je objasnila da objekat na Vučju raspolaže malim kapacitetima, ali da i za taj nedostatak postoji rješenje.
- Ove godine, sobe na Vučju su renovirane, imaju grijanje i sve prateće aparate. To ne može da pokriva veće grupe, ali uvijek postoji mogućnost smještaja u Nikšiću i prevoza u ovo zimsko odmorište.



Tek, prema riječima direktorice Popović, Vučje bi trebalo da blijesne u svom pravom sjaju, pa se cijela ponuda ne bazira samo na posjeti Nikšićana već i šire iz regiona.
- Veliki broj gostiju, pored domaćih, prethodnih godina je bio iz okruženja, iz Hrvatske i Albanije, kao i Republike Srpske. Oni su zainteresovani za Vučje ali i druge destinacije u blizini - objasnila je ona.
Uz ovo, važno je istaći da je novi vlasnik nabavio i vozilo za čišćenje snijega koje će omogućiti bezbijedan i čist prolaz do ove planine.
- Nabavljena je i oprema za čišćenje snijega, pa su sve predispozicije dobre turističke sezone tu, ostaje samo pitanje da li će biti snijega - kazala je ona i podsjetila da je ovaj zimski centar i prethodnih godina bio veoma posjećen.
- Svi ljubitelji skijanja su bili oduševljeni stazama, a za djecu je bila organizovana škola skijanja, dok su nikšićke škole dovodile djecu tamo na obuku.
Naravno, bila je to prilika i za podsjećanje na skijaša Bojana Kasuma, prvog našeg takmičara na Olimpijadi.
Za početak sljedeće sedmice najavljeno je i otvaranje restorana na Krupcu, koji je godinama radio polovično ali, sada postoje realna očekivanja da će upotpuniti turističku ponudu grada pod Trebjesom.
Prema podacima ove TO broj turista u Nikšiću se iz godine u godinu povećava, u svim godišnjim dobima, što se vidi po broju gostiju u hotelu „Onogošt“ i „Sindčel“, koji uglavnom posjećuju poslovni ljudi, popunjenost kapaciteta radnim danima je - sto odsto.
- Hotel „Onogošt“ ima veći broj gostiju u poređenju sa prethodnim godinama, što pokazuje i struktura gostiju. Ove godine ne možemo ni nabrojati sve zemlje odakle su dolazili turisti, veliki broj Francuza, Albanaca, kao i veliki broj sportista koji dolaze na pripreme. Trebjesa i blizina Sportskog centra zadovoljavaju i te kriterijume.
Podaci turističke organizacije pokazuju da je pored navedenih, porastao broj turista iz Slovenije, kao i veće grupe turista iz Izraela.
- Struktura gostiju se mijenja, broj noćenja je daleko veći u odnosu na prethodni period. U januaru tekuće godine u Nikšiću su zabilježena 284 dolaska i 807 noćenja, dok smo u julu zabilježili 733 dolaska i 1.716 noćenja - istakla je naša sagovornica.
Popović je izrazila nadu da je porast posjećenosti Nikšiću samo početak, „jer je Nikšić tranzitno mjesto, na čvorištu između juga i sjevera“.
- Ovaj grad neće postati primarna turistička destinacija, ali ima svoju budućnost da bude mjesto stacioniranog mjesta boravka ljudi koji će ići prema sjeveru ili jugu, i zaustaviti se u želji da obiđu ljepote ovog djela Crne Gore.
U saradnji sa novootvorenim TO Plužina i TO Šavnika - kaže Popović, očekuju zajedničko djelovanje.
- Nadamo se da u nekoj budućoj strategiji možemo dejstvovati na nivou regije jer pojedinačno malo toga možemo uraditi, a zajedno puno. Uostalom, buduća strategija razvoja turizma će se raditi za ova tri grada.
Svetlana Kustudić

Geografski položaj

Planina Vojnik se nalazi u centralno-zapadnom dijelu Republike Crne Gore i dio je dominantnog planinskog vijenca Golija-Vojnik-Maganik-Žijovo, koji geografski prostor Crne Gore dijeli na dvije geografski i klimatski različita prostora.

Administrativna podjela

Planina Vojnik je administrativno podijeljena na opštine: Nikšić 42%, Plužine 27% i Šavnik 31%.

Na vrhu Vojnika se nalazi administrativna tromeđa ovih opština.

Površina planinskog masiva u užem geografskom smislu je 138 km2 što je oko 1% teritorije Crne Gore.

Ostali podaci

Vrh Vojnika je udaljen od centra Nikšića 20,20 km.

Kroz planinu je probijeno 80 km šumskih puteva posebno na južnom i jugozapadnom dijelu planine za potrebe eksploatacije šume.

Na planini se nalazi 48 vrhova preko 1500 m.

Srednja nadmorska visina je oko 1650 m.

Planina Vojnik je najveći izvor kiseonika (70%) za područje Nikšića.

Uzdiže se sa platoa tri visoravni gotovo iste nadmorske visine oko 1000 m i to: Brezna, Jasenovo polje i Mokro.

Nekadašnja pošumljenost sa kvalitetnim šumama je bila preko 75%, sadašnja pošumljenost je ispod 40%.


►►► Planinski vrhovi preko 1500 mnv

Vojnik

1998 m

Troglavi

1673 m

Bezimeni vrh

1967 m

Runjavac

1668 m

Gradno brdo

1961 m

Veliki Štuoc

1654 m

Bezimeni vrh

1947 m

Orlovo brdo

1654 m

Mramorje

1920 m

Krnovska glava

1634 m

Bezimeni vrh

1839 m

Goveđe brdo

1643 m

Klekova glava

1833 m

Prisiren

1625 m

Mršina greda

1830 m

Siljevac

1603 m

Jablan brdo

1774 m

Kondža glava

1596 m

Mali Vojnik

1773 m

Komadarino brdo

1593 m

Golo brdo

1749 m

Brestova kita

1579 m

Štirna strana

1745 m

Gola strana

1576 m

Golopuz

1744 m

Zeleni brijeg

1564 m

Kamena stijena

1707 m

Zmijinje brdo

1559 m

Mršina kosa

1701 m

Visoka glava

1559 m

Mala glava

1688 m

Mali Štuoc

1530 m


Golija je planina i kraj u Crnoj Gori, severozapadno od Nikšića. Planina se proteže između Nikšićkog i Gatačkog polja na dužini od 25 km, a široka je do 8 km. Najviši vrh ima 1945 m

Izgrađena je od krečnjaka i dolomita kredne starosti. Plaminske padine su dosta strme, a središnji deo čine zaravnjeni delovi, stenovite vrtače i stenoviti grebeni. Padine prema Pivi su obrasle gistim i listopadnim i četinarkim šumama, a jugozapadne su dosta gole.

Sevrozapadno od planine Golije, do planine Njegoša i Somine je Golijski kraj. Golija i Golijski kraj poznati su stočarski predeli.