"Gorske sestre" dovešće skijaše
Opština Mojkovac u saradnji sa Ekonomskim fakultetom iz Podgorice je organizovala prezentaciju idejnog projekta "Gorske sestre", koji predstavlja Mojkovac kao "skijaški grad" postavljen između dva planinska masiva - Bjelasice sa potencijalom od 100.000 alpskih skijaša i Sinjajevine sa potencijalom od 200-300 hiljada alpskih skijaša. Klizalište bi bilo postavljeno na postojećem jalovištu, a planinski prostor bi osim za navedene sportove mogao poslužiti i za mnogobrojne sportove koji su danas aktuelni u svijetu (paraglajding, yip-reli, mauntin-bajk i dr.). Realizacijom ovog projekta Mojkovac bi mogao da konkuriše za održavanje Zimskih olimpijskih igara.
Predsjednik opštine Mojkovac Miladin Brko Mitrović iskazao je svoju nadu da će nadležni iz Prostornog plana Republike i opština pojedinačno prepoznati nastojanja u izradi ovog projekta. Autori, inženjer Radosav Nikčević, prof. Dragan Drobnjak i prof. Predrag Ivanović predstavili su idejni projekat održivog razvoja, čiji je cilj da u najnerazvijenijem dijelu Crne Gore pronađu i identifikuju načine da se ekonomski valorizuju prostori koji su prirodno izuzetno atraktivni, posjeduju ekološku vrijednost, mogućnost organizovanja zimskog i ljetnjeg turizma kao i iskorišćavanja potencijala koji podrazumijevaju eko-agro proizvodnju.
- Projekat identifikuje i kvantifikuje prirodne i antropogene potencijale razvoja po obimu, strukturi i rangu, te definiše pravce i efekte mogućih perspektivnih razvojnih dometa i shodno tome, predstavlja osnovu za pripremu i razradu ostale projektno-planske dokumentacije, koja sada ne postoji, rekao je Ivanović.
Realizacija navedenog projekta podrazumijeva izradu prostorno-planske dokumentacije na osnovu idejnog projekta turističkog područja "Gorske sestre" i angažovanje interesenata, investitora i konzumenata. U raspravi o projektu učestvovali su predstavnici ministarstava turizma, ekonomije, sporta, Agencije za investicije, predstavnici opština Mojkovac, Kolašin, ekonomisti, profesori i drugi.

5.JPG
Sinjajevina

(kao sinje more zatalasana površ i nepregledna visoravan)6.JPG

Sinjajevina je prostrana crnogorska planina koja leži između kanjona Tare, Jezera drobnjačkih, rijeke Tušine i strana Gornje Morače i Pčinje. Prostire se na dužini od 35 do 40 km i širini od 10 do 15 km. S’ površinom pašnjaka od 120.000 ha, na kojem se može napasati 200.000 ovaca, Sinjajevina spada među prve pašnjačko-staočarske planine

Sjeveroistočni dio Sinjajevine pripada mojkovačkoj opštini i na njemu se nalaze proljećnji i ljetnji katuni njenih stočara.

71.JPGProstrana površ planine Sinja-jevine, oivičena veli-čanstvenim kanjonom rijeke Tare i ukrašena Zabojskim jezerom, sa odličnim terenima za skijaške nordijske discipline, prestavlja bogom dani predio za razvoj planinskog turizma. Odlikuje se sa jednostavnošću prirodnih oblika i dobrim potencijalnim mogućnostima za pojedine zimske sportove, ljetnju rekreaciju i planinarenje.

Biogradska gora, jedna od tri posljednje evropske prašume. U njenom središtu je istoimeno jezero, oko njega pješačka staza koja vodi kroz stoljetnu šumu. Jezerom možete ploviti u drvenim barkama, uživajući u iskonskom ambijentu...

biogradska gora, montenegro

Nalazi se u centralnom dijelu planine Bjelasice, između rijeke Tare i Lima. Najveća prirodna vrijednost ovog parka je Biogradska gora, koja zauzima površinu od 1.600 hektara i jedna je od poslednje tri očuvane prašume na Starom kontinentu. Centralno mjesto u parku zauzima Biogradsko jezero. Od 1878. godine, kada su lokalna bratstva i plemena poklonila ovo područje tadašnjem gospodaru Crne Gore - knjazu Nikoli, koji je ovaj biser prirode proglasio za "knjažev zabran" – područje je pod zaštitom države.

U parku ima 26 biljnih zajednica sa oko 2.000 vrsta i podvrsta. Evidentirano je više od 200 vrsta ptica, među kojima i orao krstaš. Faunu čine jeleni, srne, divokoze, vukovi, divlje svinje, lisice, zečevi, a prostor NP je stanište za više od 350 vrsta insekata.

Na visini od 1.094 metra, u srcu prašume, smjestilo se Biogradsko jezero, najveće i najpoznatije u nizu ledničkih jezera na području Nacionalnog parka. Ono je poznato izletište, sa uređenim parking prostorom, restoranom, bungalovima, osvijetljenim šetačkim stazama i kamping prostorom. U ljetnjim mjesecima privlači veliki broj turista, pogotovo tranzitnih koji se na putu prema moru ovdje zaustavljaju tražeći skrovište od visokih temperatura.

Prostor Nacionalnog parka i Biogradskog jezera poznat je i po arheološkim lokalitetima, sakralnim spomenicima i narodnom graditeljstvu - brvnarama, kulama, vodenicama itd.


Bjelasica je za mnoge najljepša crnogorska planina. Nalazi se u srcu Crne Gore tj. u centralno-kontinentalnom dijelu, a tako se ravnomjerno grana u četiri pravca i zapravo ima oblik kruga. Njena i dužina i širina iznosi 30 kilometara.

Površina oko 630 kvadratnih kilometara. Granice su dvije velike rijeke, Lim i Tara, a sa sjevera Ljuboviđa i Lepenica. Pripada opštinama Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Andrijevica.

Planinu Bjelasicu karakterišu tri specifičnosti i važne komparativne prednosti: veoma laka prohodnost i pristupačnost do najviših planinskih vrhova, veliko bogatstvo šumskog fonda i bogatstvo tekućih voda. Planina ima izuzetno dobar potencijal za ski terene.

Bjelasica je za razliku od ostalih planina u regionu vulkanskog porijekla. Otuda, zelena ljeta, a bijele zime. I dok na Durmitoru ili Lovćenu vode propadaju, ovdje sve ostaje na površini, sliva se u mnogobrojne potoke i rijeke, od kojih je možda najvažnija i najljepša Biogradska Rijeka, koja se uliva i biser ove planine Biogradsko jezero.

Najviši vrh Bjelasice je Crna glava, visoka 2.139 metara.

Na južne padine planine Bjelasice se naslanjaju ništa manje živopisni lanci planine Komova.

Od 1990. godine na Bjelasici postoji i istoimeni ski-centar, sa 15 uređenih kilometara staza.